Neprijatelj s proljeća: Kako se zaštititi od krpelja

Neprijatelj s proljeća
Kako se zaštititi od krpelja

Početak proljeća okrepljuje ljude i prirodu. Budi pažljiv! Ugodna šetnja šumom ili piknik u visokoj travi mogu završiti ubodom krpelja. Gdje je navjeća opasnost i kako se zaštiti od krpelja? Izaziva lajmsku bolest i KME.

Krpelji su žilavi sitni kukci koji spadaju u skupinu paučnjaka koji se mogu dobro prilagoditi nepovoljnim uvjetima. Njihov životni vijek može biti nekoliko godina injihova aktivnost raste s temperaturom. Životinje se aktiviraju najkasnije kada termometar nekoliko uzastopnih dana dosegne dvoznamenkastu temperaturu.

U kontinentalnim krajevima naše zemlje najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus) dok u priobalnom pojasu veću opasnost predstavlja kontakt sa psećim krpeljom (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju pjegave groznice. Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi.

Da bi prezimili, krpelji se skrivaju, na primjer, ispod ostataka lišća. Temperature ispod ništice ne mogu naškoditi iznimno robusnim parazitima - naprotiv: hladne zime zapravo pogoduju populaciji krpelja, jer mraz i snijeg štite krvopije od njihove zimske obamrlosti.

Sezona krpelja počinje u proljeće

Budući da vole tople i vlažne uvjete, krpelji su posebno aktivni u proljeće. Iako je ljeto definitivno sezona krpelja, suhoća i toplina nisu idealni za parazite. Ipak, zaštita od krpelja neophodna je čak i u toploj sezoni.

U jesen se krpelji vraćaju. U usporedbi s ljetom, njihova se aktivnost ponovno značajno povećava. Česte oborine, koje vlaže šumska i livadska tla, osiguravaju optimalne životne uvjete.

Gdje je opasnost?

Javlja se gotovo svugdje gdje ima biljaka -u šumi kao i u vrtovima ili parkovima. U tu svrhu posebno je prikladan gornji dio trave ili trajnica. Krpelji u proljeće vrijebaju i na panjevima ili na granama i grančicama blizu tla.

Krpelji se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodarima, a zarazu mogu prenijeti svojim ubodom i na čovjeka.

Savjeti za zaštitu od krpelja

Glavobolje, visoka temperatura, trajna dugotrajna oštećenja – to mogu biti ozbiljne posljedice uboda krpelja. Simptomi su umor, groznica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi, uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.

Sljedeći savjeti pomoći će vam da se zaštitite od krpelja:

Izbjegavajte boravak u visokoj travi ili šikari.

Nosite majice dugih rukava i duge hlače. Čak i ako nije posljednji modni trend: navucite čarape preko nogavica.

Koristite sredstva protiv insekata.

Olakšajte si potragu za krpeljima tako što ćete nositi odjeću svijetlih boja. To olakšava pronalaženje krpelja u proljeće i može se ukloniti prije nego što dođe do uboda krpelja.

Rutinska provjera krpelja trebala bi biti dio vaše rutine nakon izleta u šumu. Budući da krpelji često ne ugrizu odmah u proljeće, ponekad se mogu isprati tuširanjem. No, tuširanje ne zamjenjuje traženje, već može biti samo koristan dodatak. Ako je krpelj već ugrizao, ne može se ukloniti tuširanjem.

Nakon rada u vrtu trebali biste se također temeljito pregledati na krpelje.

Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

Gdje grizu krpelji?

Prilikom traženja krpelja posebnu pozornost treba obratiti na mjesta na kojima su krpelji bili zaštićeni naborima kože ili uskom odjećom. To uključuje, na primjer, pazuha, bokove, pupak, cijelo područje između nogu kao i stražnja strana koljena i stopala.

Kako se pravilno vadi krpelj?

Ako ste pronašli ugriz, važno je krpelja ukloniti brzo i pravilno. Što je krvopija dulje zaglavljena, veća je mogućnost da se zarazi.

Pomoću posebnih pinceta, pinceta za krpelje ili kartica za krpelje uhvatite krpelja za usne dijelove što bliže koži (nikako za namočeno tijelo) te ga polako i ravno izvucite iz kože.

Kako bi se izbjegla upala, potrebno je ukloniti sve dijelove krpelja.

Nakon što je krpelj izvađen, dezinficirajte mjesto uboda sprejom za rane.

Isporavno vađenje krpelja

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

Koje bolesti mogu prenijeti krpelji?

Krpelji mogu prenijeti razne zarazne bolesti na čovjeka. Krpelji pronađeni u Europi uglavnom prenose nekoliko bolesti, dvije najčešće KME i lajmsku bolest.

Naziv bolesti	Simptomi
Krpeljni meningoencefalitis (KME)	Vrućica, opća slabost, bolovi u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, u menjem broju klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa koja se očituje glavoboljom, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima
Tularemija	Lokalne promjene na mjestu ulaska krpelja, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova
Lajmska bolest	. Veliko, okruglo područje tada se širi oko mjesta uboda. Ponekad postoji i groznica i bolovi u tijelu. Može se razviti miokarditis, meningitis ili neki drugi oblik bolesti
Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica	Teška bolest koja se uz opće simptome očituje poremećajem koagulacije s posljedičnim nastankom krvarenja

Ako se lajmska bolest ne liječi, nakon tjedana i mjeseci mogu se javiti bolovi u živcima, smetnje vida, oslabljen osjet okusa i mirisa, simptomi paralize, bolovi u udovima, bolovi u vratu i glavobolje, upala mozga, moždanih ovojnica i miokarda.

Kod KME je situacija upravo suprotna kao kod lajmske bolesti. Uzrokuju ga virusi, pa je liječenje antibioticima neučinkovito. Provjerite mjesto ugriza krpelja svaki dan do četiri tjedna i obratite se liječniku ako se pojavi crvenilo ili promjena na koži.

Vrijeme & Radar urednički tim

Više o temi